Hvers vegna hefur matarverš hękkaš mun meira į Ķslandi en ķ Noregi?

Žaš hefur mikiš veriš rętt um hvers vegna ķ nżlegri verškönnun į milli höfušborga Noršurlanda, Ķsland kom śt svo dżrt.

Sérstaklega hafa margir furšaš sig į žvķ hvers vegna "karfan" (sem var vissulega umdeilanlega sett saman) var svo mikiš dżrari ķ Reykjavķk en Oslo.

Žaš er aušvitaš margar mismunandi įstęšur fyrir žvķ, en hér vil ég birta eina žeirra.

Žetta lķnurit af gengi Norsku og Ķslensku krónunnar. Eins og sést hefur žaš breyst grķšarlega į undanförnum 10. įrum.

NOK ISK 10 year

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Gunnar Rögnvaldsson

Hrun olķuveršs og žar meš hrun atvinnu- og hugarfarselgs rķkidęmis norsks almennings, er skżring sem enginn ętti aš afskrifa. Norskur almenningur hefur ekki efni į dżrari vöru en žetta. Markašurinn reynir įvallt aš taka žaš verš sem hann getur fengiš, žvķ aš verslun og višskipti eru ekki góšgeršarstarfsemi. Noršmenn hafa ekki getaš keppt viš rķkidęmi ķslensks almenning frį og meš 2014, en žį hundi afuršaverš Noregs; olķan.  

Žar sem Ķslendingar kaupa ekki inn ķ Noregi og Noregur er ekki Ķsland, žį skiptir žessi samanburšur ekki mįli, nema fyrir žį sem bśa ekki į Ķslandi. Žaš sem skiptir mįli er hversu lengi menn eru aš vinna fyrir körfunni. En svo getur karfan veriš žvašur žvķ žaš er enginn śnķversal neytandi er til ķ heiminum. Žeir eru ekki allir į sömu jafnviršislķnunni į sama tķma. 

Žetta er samanburšur fyrir erlenda feršamenn og erlenda fjįrfesta sem sękjast annašhvort ķ sterkan kaupmįtt Ķslendinga gagnvart śtlandinu, eša foršast hann. Žaš fer eftir žvķ ķ hverju er veriš aš fjįrseta. Fallandi kaupmįttur gagnvart śtlöndum kemur sér oftast illa fyrir erlenda fjįrfesta, en betur fyrir žį innlendu.

Ķ veršsamanburšinum į į milli landa eru gengismįlin žurrkuš śt meš žvķ aš nota PPP (Purchasing power parities). En eins og įšur sagši žį er žetta veršsamanburšur fyrir žį sem bśa ekki ķ neinu landi (aliens) og eru aš athuga hvar žeir fį mest fyrir erlendan pening sinn įn žess aš bśa ķ viškomandi landi og hafa žar laun.

Dęmi: Ķslendingar fara til tannlęknis ķ Póllandi, en vilja samt ekki vera į launum Pólverja ķ Póllandi. Žessari eyšslu Ķslendinga er beint til annarra landa į sama tķma og žeir heimta tipp topp skattafjįrmagnaš heilbrigšiskerfi hér heima, og betri tannlękna en um allan heim. Į fagmįli heitir žetta skķtamórall. Žaš sama gildir um röksemdafęrslu ASĶ.

Kvešja

Gunnar Rögnvaldsson, 13.2.2019 kl. 11:25

2 Smįmynd: Gunnar Rögnvaldsson

Könnunin er einnig įgętis leišarvķsir fyrir žį erlendu višskiptaašila sem selja vörur til Ķslands, žvķ žarna sjį žeir hversu mikiš žeir geta kreist landann meira eša minna en žeir geta kreist sķna eigin landa ķ sķnu eigin heimalandi. Žetta er sęmilegt skapalón fyrir veršlag ķ landinu, frį śtlöndum séš.

Gunnar Rögnvaldsson, 13.2.2019 kl. 12:08

3 Smįmynd: G. Tómas Gunnarsson

@Gunnar, žakka žér fyrir žetta. Žaš er ekki hęgt aš ofmeta žįtt gengis ķ samanburši sem žessum.  Žó aš nįkvęmalega sama verš hefši rķkt bęši į Ķslandi og Noregi undanfarin 10 įr, hefši samanburšurinn oršiš Ķslandi ķ óhag, vegna sigs Norsku krónunnar.

Sama gildir um laun, meš öfugum formerkjum, žaš er aš segja aš laun Noršmanna hafa lękkaš ķ ISK og Ķslendinga hękkaš ķ NOK.

En hvaš innlendar vörur varšar hefur kaupmįtturinn lķklega ekki breyst mikiš.

En žó aš gengisbreytingar hafi žessi įhrif, held ég aš fįir telji aš Ķslendingar hafi haft žaš mikiš betra en nś, įriš 2012, žegar gengi ISK var ķ lįgmarki, og žvķ veršmunur į milli Noršurlandanna ef eitthvaš er Ķslandi ķ hag.

En hśsnęšislišurinn er svo lķklega annar handleggur.

G. Tómas Gunnarsson, 14.2.2019 kl. 08:06

4 Smįmynd: Gunnar Rögnvaldsson

Tómas. Žaš er bśiš aš taka tillit til gengisžróunar meš žvķ aš eyša žeim mismuna-įhrifažętti śt meš PPP. Meš PPP er bśin til samanburšarhęfur gjaldmišill sem notašur er og mismuni ķ gengi er eytt śt.

En. Jś, gengiš hefur įhrif, en sennilega į annan hįtt en žś heldur. Žvķ: Žar sem öll heimili ķ öllum löndum eru ALLTAF nettó-innflytjendur (net-importers) ķ hagkerfinu (og jafnframt stęrsti lįnveitandinn ķ hagkerfunum lķka, žvķ aš žau leggja fé fyrir, og žaš fé sem žau leggja fyrir er lįnaš śt til fyrirtękjanna ķ bankakerfunum), žį žżšir hęrra gengi gagnvart śtlöndum žaš, aš hlutdeild heimilanna ķ neyslu landsframleišslunnar hękkar. Hlutur žeirra ķ VLF stękkar og hagnašarhlutfall innlendra fyrirtękja minnkar.

Og eins og kunnugt er žį eru žaš fyrirtękin sem framleiša landsframleišsluna, en heimilin sem neyta hennar (nema žess hluta hennar sem žau geta ekki tekiš viš vegna bįgs kaupmįttar og er žvķ  fluttur śt til neytenda ķ öšrum löndum).

Žetta flytur hluta af sparnaši (hagnaši) fyrirtękja yfir til heimilanna og žau njóta góšs af žvķ og kaupmįttur žeirra vex.

Viš gengisfall gagnvart śtlöndum virkar žetta į hinn bóginn. Žannig aš gengisfelling kemur sem óbeinn skattur į heimilin, žvķ hlutur žeirra ķ neyslu landsframleišslunnar minnkar, og žvingar sparnašarhlutfall (hagnaš) žeirra upp, sem žżšir enn minni neyslu og žar meš lękkun ķ kaupgetu sem žrżstir vöruverši nišur.

Noršmenn geta ekki neytt olķu og norsk heimili eru nśna aš halda olķuišnaši landsins uppi meš žvķ fé sem žau neyšast til aš leggja fyrir og lįna śt til hans. Žaš bitnar į neyslu žeirra og śtflutningur veršur aš aukast, žvķ aš hlutur heimilanna ķ neyslu landsframleišslunnar hefur minnkaš.

Kvešja

Gunnar Rögnvaldsson, 14.2.2019 kl. 10:28

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband